Objašnjena vremenska linija starog Rima

  • Podijeli Ovo
Stephen Reese

    Za razliku od drugih vremenskih linija klasične civilizacije, većina događaja u rimskoj povijesti je savršeno datirana. To je dijelom zbog strasti koju su Rimljani imali za pisanjem stvari, ali i zato što su se njihovi istoričari pobrinuli da dokumentuju svaku pojedinu činjenicu o rimskoj istoriji. Od njegovog nastanka u vremenima Romula i Rema , do propasti Zapadnog Rimskog Carstva u 5. veku nove ere, postoji jasan izveštaj o svemu.

    U svrhu potpunosti, mi uključit će u našu vremensku liniju dio povijesti takozvanog Istočnog Rimskog Carstva, ali treba reći da je Vizantijsko Carstvo daleko od klasične rimske tradicije koja je započela Romulom koji je izdao svog brata Rema.

    Pogledajmo starorimsku vremensku liniju.

    Rimsko kraljevstvo (753-509 pne)

    Prema mitu opisanom u Eneidi, rani Rimljani su se naselili u regiji Latium. Dva brata, Romul i Rem, direktni potomci grčkog heroja Eneje, trebali su izgraditi grad u regiji.

    Postojala su dva problema u tom smislu:

    Prvo, to područje pored reke Tiber je već bio naseljen Latinima, a drugo, da su dva brata takođe bila rivali. Nakon što Rem nije poštovao ritualna pravila, ubio ga je njegov brat Romul, koji je osnovao Rim u oblasti poznatoj kao Sedam brda.

    I prema mitu,takođe, ovaj grad je bio vezan za slavnu budućnost.

    753 pne – Romul osniva grad Rim i postaje prvi kralj. Datum daje Vergilije (ili Vergilije) u svojoj Eneidi .

    715. pne – Počinje vladavina Nume Pompilija. Bio je poznat po svojoj pobožnosti i ljubavi prema pravdi.

    672 pne – Na vlast dolazi treći kralj Rima, Tul Hostilije. Vodio je rat protiv Sabinaca.

    640 pne – Ankus Marcije je kralj Rima. Tokom njegove vladavine formirala se plebejska klasa Rimljana.

    616 pne – Tarkvinije postaje kralj. Sagradio je neke od ranih rimskih spomenika, uključujući Circus Maximus.

    578 pne – Vladavina Servija Tulija.

    534 pne – Tarkvinije Superbus je proglašen kraljem. Bio je poznat po svojoj ozbiljnosti i upotrebi nasilja u kontroli stanovništva.

    509. pne – Tarkvinije Superbus odlazi u izgnanstvo. U njegovom odsustvu, narod i senat Rima proglašavaju Republiku Rim.

    Rimska republika (509-27. p.n.e.)

    Cezerova smrt, Vincenzo Camuccini.

    Republika je vjerovatno najproučavaniji i najpoznatiji period u rimskoj historiji, i to s dobrim razlogom. Zaista je u Rimskoj Republici razvijena većina kulturnih osobina koje danas povezujemo sa starim Rimljanima i, iako nimalo bez sukoba, bio je to period i ekonomskog i društvenog prosperiteta kojioblikovalo je Rim za svu njegovu historiju.

    494. pne – Stvaranje Tribuna. Plebejci se odvajaju od Rima.

    450 p.n.e. – Donesen je Zakon o dvanaest tablica koji navodi prava i dužnosti rimskih građana, s namjerom da se suprotstavi agitaciji među plebejskom klasom. .

    445 pne – Novi zakon dozvoljava sklapanje brakova između patricija i plebejaca.

    421. pne – Plebejcima je odobren pristup kvestoru. Kvestor je bio javni službenik s različitim zadacima.

    390. pne – Gali zauzimaju Rim nakon što su porazili svoju vojsku u bici na rijeci Aliji.

    334. pne. – Konačno je postignut mir između Gala i Rimljana.

    312. pne – Počinje gradnja Apijevog puta, koji povezuje Rim sa Brindizijem, u Jadranskom moru.

    272 pne – Širenje Rima doseže Tarent.

    270 pne – Rim završava osvajanje Magna Graecia, odnosno talijanskog poluotoka.

    263 pne – Rim napada Siciliju.

    260 pne – Važna pomorska pobjeda nad Kartagom, koja omogućava dalju ekspanziju Rimljana u sjevernoj Africi.

    218 pne – Hanibal prelazi Alpe, pobjeđuje Rimljane u nizu okrutnih bitaka.

    211. pne – Hanibal stiže do vrata Rima.

    200 pne – Rimska ekspanzija na Zapad. Hispanija je osvojena i podijeljena u niz rimskihprovincije.

    167. pne – Sada kada u provincijama postoji znatan broj podanika, rimski građani su oslobođeni plaćanja direktnih poreza.

    146. pne – Uništenje Kartage. Korint je opljačkan, a Makedonija je uključena u Rim kao provincija.

    100 pne – Julije Cezar je rođen.

    60 pne – stvoren je prvi Trijumvirat.

    52 pne – Nakon Klodijeve smrti, Pompej je imenovan jedinim konzulom.

    51 pne – Cezar osvaja Galiju . Pompej se protivi njegovom vodstvu.

    49 pne – Cezar prelazi rijeku Rubikon, u otvoreno neprijateljskoj akciji protiv vlade Rima.

    48 pne – Pobjeda Cezara nad Pompejem. Ove godine upoznaje Kleopatru u Egiptu.

    46 pne – Konačno, Cezar se vraća u Rim i dobija neograničenu moć.

    44. pne – Cezar je ubijen tokom martovskih ida. Počinju godine previranja i političke neizvjesnosti.

    32 pne – Počinje građanski rat u Rimu.

    29 pne – Da bi se obnovio mir u Rimu, senat proglašava Oktavija za jedinog vladara nad svim rimskim teritorijom.

    27 pne – Oktaviju se dodjeljuje titula i ime Avgust, postajući car.

    Rimski Carstvo (27. pne – 476. ne)

    Prvi rimski car – Cezar August. PD.

    Četiri građanska rata su vodili građani i vojska u Rimskoj Republici. UU narednom periodu, čini se da se ovi nasilni sukobi sele u provincije. Carevi su vladali rimskim građanima pod motom hljeba i cirkusa . Sve dok državljanstvo ima pristup i jednom i drugom, oni bi ostali skromni i podložni vladarima.

    26 pne – Mauritanija postaje vazalna kraljevina Rima. Vladavina Rima nad područjem Mediterana izgleda potpuna i neosporna.

    19. pne – Avgust je nagrađen doživotnim konzulatom, a također i cenzurom.

    12. pne. – Avgust je proglašen za Pontifex Maximus . Ovo je vjerska titula koja se dodaje vojnim i političkim titulama. On jedini koncentriše svu moć u carstvu.

    8 pne – Smrt Mecene, mitski zaštitnik umjetnika.

    2 pne – Ovidije piše svoje remek-djelo, Umjetnost ljubavi .

    14 CE – Augustova smrt. Tiberije postaje car.

    37 CE – Kaligula se popne na tron.

    41 CE – Kaligula je ubijen od strane pretorijanske garde. Klaudije postaje car.

    54 CE – Klaudije je otrovan od svoje žene. Neron se popne na tron.

    64 CE – Spaljivanje Rima, obično se pripisuje samom Neronu. Prvi progon kršćana.

    68 CE – Neron si oduzima život. Naredna godina, 69. n.e., poznata je kao „godina četiri cara“, jer se činilo da niko nije mogao dugo da se zadrži na vlasti.Konačno, Vespacian završava kratki građanski rat.

    70 CE – Uništenje Jerusalima. Rim počinje graditi Koloseum.

    113 CE – Trajan postaje car. Za vrijeme njegove vladavine, Rim osvaja Armeniju, Asiriju i Mezopotamiju.

    135 n.e – Jevrejska pobuna je ugušena.

    253 n.e – Franci i Alemani napadaju Galiju.

    261 CE – Alemani napadaju Italiju.

    284 CE – Dioklecijan postaje car. On imenuje Maksiminijana kao Cezara, postavljajući tetrarhiju. Ovaj oblik vladavine dijeli Rimsko carstvo na dva, svako sa svojim Augustom i Cezarom.

    311 CE – Edikt o toleranciji potpisan u Nikomediji. Kršćanima je dozvoljeno da grade crkve i održavaju javne sastanke.

    312 CE – Konstantin pobjeđuje Majentiusa u bici kod Ponto Milvija. Tvrdio je da mu je kršćanski bog pomogao da dobije bitku, te se potom pridružio ovoj religiji.

    352 CE – Nova invazija Alemana na Galiju.

    367 CE – Allemanni prelaze rijeku Rajnu, napadajući Rimsko carstvo.

    392 CE – Kršćanstvo je proglašeno službenom religijom Rimskog carstva.

    394 CE – Podjela Rimskog carstva na dva: Zapadno i Istočno.

    435 CE – Posljednji dvoboj gladijatora izveden je u rimskom Koloseumu .

    452 CE – Atila Hun opsjeda Rim. Papa interveniše i uvjeravaod povlačenja.

    455 CE – Vandali, predvođeni svojim vođom Gaiserikom, pljačkaju Rim.

    476 CE – Kralj Odoakar svrgava Romula Augusta , posljednji car Rimskog Carstva.

    Posljednji događaj antičke rimske civilizacije

    Rimljani su iz jedne loze – Enejeve – prerasli u moćno carstvo na Zapadu, da bi se srušilo nakon niza takozvanih invazija takozvanih varvarskih naroda.

    U međuvremenu, ono je bilo dom kraljeva, vladara koje je birao narod, careva i diktatori. Dok se njegovo nasljeđe nastavilo u Istočnom Rimskom Carstvu, Vizantinci se teško mogu smatrati Rimljanima, jer govore drugim jezikom i katolici su.

    Zbog toga se pad Rima u rukama Odoakra može smatrati posljednji događaj stare rimske civilizacije.

    Stephen Reese je istoričar koji se specijalizirao za simbole i mitologiju. Napisao je nekoliko knjiga na tu temu, a njegovi radovi su objavljeni u časopisima i časopisima širom svijeta. Rođen i odrastao u Londonu, Stephen je oduvijek volio istoriju. Kao dijete, provodio bi sate istražujući drevne tekstove i istražujući stare ruševine. To ga je navelo da nastavi karijeru u istorijskom istraživanju. Stephenova fascinacija simbolima i mitologijom proizlazi iz njegovog vjerovanja da su oni temelj ljudske kulture. Vjeruje da razumijevanjem ovih mitova i legendi možemo bolje razumjeti sebe i svoj svijet.