Koje su četiri plemenite istine budizma?

  • Podijeli Ovo
Stephen Reese

    Siddhartha Gautama, koji se češće naziva Buddha ili "Prosvijetljeni", vodio je povlašteni život, kojeg se na kraju odrekao u svojoj potrazi za spasenjem.

    Budisti vjeruju da je, dok je jednog dana meditirao ispod drveta, doživio prosvjed o konceptu patnje. Iz ove epifanije proizašle su osnove budizma, koje se službeno nazivaju Četiri plemenite istine.

    Značaj Četiri plemenite istine

    Četiri plemenite istine naširoko su priznate kao prva propovijed Buddhe i stoga su temeljni za budističku praksu. Sadrže mnoge osnovne doktrine i smjernice koje su slijedili budisti.

    • One predstavljaju Buđenje budući da su to bila prva predavanja Buddhe. Prema budističkim legendama, Buddha je meditirao pod stablom bodhi kada su njegov um prosvijetlili koncepti patnje i iskupljenja, što je na kraju dovelo do njegovog prosvjetljenja.
    • Oni su trajni i nikada se ne mijenjaju jer osnovna ljudska priroda ostaje ista. Dok emocije i misli fluktuiraju, a situacije se mijenjaju tijekom vremena, nijedan čovjek ne može izbjeći ili pobjeći od starenja, bolesti i smrti u nekom trenutku.
    • Oni označavaju nadu da ciklus patnje, rođenja i ponovnog rođenja ima kraj. Propovijedaju da je izbor na osobi, hoće li ostati na istom putu ili će se promijenitinjegov put, i na kraju, njegova sudbina.
    • Simboliziraju slobodu od lanca patnje. Slijedeći put do prosvjetljenja i konačno postizanje oslobođenog stanja Nirvane, osoba nikada više ne mora prolaziti kroz reinkarnaciju.

    Četiri znaka/vidika

    Ono što je samog Budu navelo da promijeni tok svog života bio je niz značajnih susreta koje je imao u 29. godini star. Rečeno je da je jednom napustio zidove svoje palače kako bi iskusio vanjski svijet i bio šokiran kad je vidio dokaz ljudske patnje.

    Nasuprot savršenom, luksuznom životu kojim je uvijek bio okružen od rođenja, ono što je vidio otvorilo mu je oči u potpuno drugačiji svijet. Oni su na kraju postali poznati kao četiri znaka ili četiri Buddhina pogleda:

    1. Starac
    2. Bolesna osoba
    3. Mrtvo tijelo
    4. Asket (netko tko je živio uz strogu samodisciplinu i apstinenciju)

    Kaže se da su ga prva tri znaka natjerala da shvati da ne postoji nitko tko može izbjeći gubitak mladosti, zdravlja i života, zbog čega se pomirio s vlastitom smrtnošću. A uz vladavinu karme, osoba je dužna ponavljati ovaj proces iznova i iznova, produžujući svoju patnju.

    Četvrti znak, s druge strane, ukazivao je na izlaz iz karmičkog kotača, koji je postizanjem nirvane, ili savršenog stanja postojanja.Ova četiri znaka bila su u suprotnosti sa životom koji je oduvijek poznavao da se osjećao prisiljenim krenuti vlastitim putem do prosvjetljenja.

    Četiri plemenite istine

    Budistima poznate kao “ Ariyasacca”, ove doktrine govore o nepromjenjivim stvarnostima koje bi omogućile postizanje nirvane. Riječ je izvedena iz ariya , što znači čist, plemenit ili uzvišen; i sacca što znači "stvarno" ili "istinito".

    Četiri plemenite istine Buddha je često koristio u svojim učenjima kao sredstvo za dijeljenje vlastitog putovanja, a mogu se pronaći u Dhammacakkappavattana Sutti, službenom zapisu Buddhinog prvog predavanja.

    1- Prva plemenita istina: Dukkha

    Općenito se smatra "patnjom", Dukkha ili Prva plemenita istina ponekad se opisuje kao negativan način gledanja na svijet. Međutim, ovo učenje predstavlja više od pukog površnog opisa fizičke boli ili nelagode koju ljudi doživljavaju. Nije ni negativan ni pozitivan.

    Naprotiv, to je realističan prikaz ljudskog postojanja, u kojem ljudi prolaze kroz mentalne nevolje, osjećaje frustracije ili nezadovoljstva ili strah od samoće. Fizički, ljudi ne mogu pobjeći činjenici da će svi ostarjeti, razboljeti se i umrijeti.

    S obzirom na njeno pravo značenje, Prva plemenita istina se također može smatrati da se odnosi na stanje nepovezanosti ili rascjepkanosti. Kao anpojedinac uroni u svoju potragu za vanjskim ili površnim užicima, gubi iz vida svoju svrhu života. U svojim učenjima, Buddha je naveo šest slučajeva dukkhe u nečijem životu:

    • Iskustvo ili svjedočenje rođenju
    • Osjećaj učinaka bolesti
    • Slabljenje tijela kao posljedica starenja
    • imati strah od umiranja
    • biti nesposoban oprostiti i osloboditi se mržnje
    • gubiti želju svog srca

    2 - Druga plemenita istina: Samudaya

    Samudaja, što znači "podrijetlo" ili "izvor", druga je plemenita istina, koja objašnjava razloge za svu patnju čovječanstva. Prema Buddhi, ova patnja je uzrokovana neispunjenim željama i vođena nedostatkom razumijevanja njihove prave prirode. Želja se, u ovom kontekstu, ne odnosi samo na osjećaj želje za nečim, već predstavlja nešto više.

    Jedna od njih je “kāma-taṇhā” ili fizička žudnja, koja se odnosi na sve stvari koje mi želje koje su povezane s našim osjetilima – vidom, mirisom, sluhom, okusom, osjetom, pa čak i našim mislima kao šestim čulom. Drugi je "bhava-taṇhā", čežnja za vječnim životom ili prianjanje za svoje postojanje. To je upornija želja za koju Buddha vjeruje da ju je teško iskorijeniti osim ako se ne postigne prosvjetljenje.

    Konačno, postoji "vibhava-taṇhā", ili želja za gubitkom sebe. Ovo dolazi iz destruktivnog načina razmišljanja,stanje gubljenja svake nade i želje da prestanemo postojati, budući da vjerujemo da će na taj način sva patnja prestati.

    3- Treća plemenita istina: Nirodha

    Treća plemenita istina ili Nirodha, što u prijevodu znači "kraj" ili "zatvaranje", zatim propovijeda da postoji kraj svim ovim patnjama. To je zato što ljudi nisu nužno bespomoćni jer imaju sposobnost promijeniti svoj smjer, a to je kroz Nirvanu.

    Samo svjesnost o tome što je prava patnja i što je uzrokuje već je korak u pravom smjeru , budući da to daje pojedincu izbor da djeluje u skladu s tim. Dok se osoba uzdiže kako bi uklonila sve svoje želje, ponovno će steći razumijevanje svoje prave prirode. To će mu tada omogućiti da se pozabavi svojim neznanjem, što će ga dovesti do postizanja nirvane.

    4- Četvrta plemenita istina: Magga

    Na kraju, Buddha ukazuje na put do osloboditi se patnje i prekinuti slijed reinkarnacije. Ovo je Četvrta plemenita istina ili "Magga", što znači put. Ovo je put do prosvjetljenja koji je identificirao Buddha, srednji put između dvije krajnje manifestacije želje.

    Jedna manifestacija je prepuštanje - dopuštanje sebi da zadovolji sve svoje žudnje. Buddha je jednom živio ovakvim životom i znao je da taj način neće iskorijeniti njegovu patnju. Upravo suprotno od ovoga je lišavanje svih želja, uključujućiosnovna potreba za uzdržavanjem. Ovaj način je pokušao i Buddha, samo da bi kasnije shvatio da ni to nije bio odgovor.

    Oba načina nisu uspjela jer je srž svakog životnog stila još uvijek bila usidrena u postojanju sebe. Buddha je tada počeo propovijedati o Srednjem putu, praksi koja pronalazi ravnotežu između obje krajnosti, ali u isto vrijeme uklanja nečiju svijest o sebi.

    Samo odvajanjem vlastitog života od vlastitog osjećaja sebe moći ćemo postići prosvjetljenje. Taj se proces naziva Osmerostruki put , što su smjernice koje je postavio Buddha o tome kako bi netko trebao živjeti svoj život u smislu razumijevanja svijeta, svojih misli, riječi i ponašanja, svoje profesije i nastojanja, svoje svjesnosti , i stvari na koje se obraća pozornost.

    Zaključak

    Četiri plemenite istine mogu se činiti kao sumoran pogled na život, ali u svojoj srži, to je osnažujuća poruka koja govori o slobodi i imati kontrolu nad vlastitom sudbinom. Umjesto ograničavanja mišlju da je sve što se događa suđeno i da se ne može promijeniti, doktrine budizma sadrže ideju da će preuzimanje odgovornosti i donošenje pravih odluka promijeniti putanju vaše budućnosti.

    Stephen Reese je povjesničar koji se specijalizirao za simbole i mitologiju. Napisao je nekoliko knjiga na tu temu, a njegovi su radovi objavljeni u časopisima i časopisima diljem svijeta. Rođen i odrastao u Londonu, Stephen je oduvijek volio povijest. Kao dijete provodio je sate proučavajući drevne tekstove i istražujući stare ruševine. To ga je navelo da nastavi karijeru u povijesnom istraživanju. Stephenova fascinacija simbolima i mitologijom proizlazi iz njegova uvjerenja da su oni temelj ljudske kulture. Vjeruje da razumijevanjem ovih mitova i legendi možemo bolje razumjeti sebe i svoj svijet.