Evropa i bik: Priča o ljubavi i otmici (grčka mitologija)

  • Podijeli Ovo
Stephen Reese

    Vjekovima su umjetnici bili očarani mitom o Evropi i biku, pričom koja je inspirisala nebrojena umjetnička, književna i muzička djela. Ovaj mit priča priču o Evropi, feničanskoj princezi koju je Zevs oteo u obliku bika i odveo na ostrvo Krit .

    Iako priča može izgledati kao jednostavna ljubavna priča na prvi pogled, ima dublje značenje i tumačena je na mnogo različitih načina kroz historiju.

    U ovom članku ući ćemo u mit o Europi i biku, istražujući njegov značaj i postojanost naslijeđe u umjetnosti i kulturi.

    Evropa u susretu s bikom

    Evropa i bik. Pogledajte ovdje.

    U starogrčkoj mitologiji , Europa je bila prelijepa feničanska princeza. Bila je poznata po svojoj izuzetnoj ljepoti i gracioznosti , a mnogi muškarci su tražili njenu ruku u braku . Međutim, niko od njih nije mogao osvojiti njeno srce, a ona je ostala neudata.

    Jednog dana, dok je Evropa skupljala cvijeće na livadi, u daljini je ugledala veličanstvenog bika. Bila je to najljepša i najmoćnija životinja koju je ikada vidjela, sa sjajnim bijelim krznom i zlatnim rogovima. Evropa je bila opčinjena bikovom ljepotom i odlučila joj se približiti.

    Kada je prišla bliže, bik se počeo čudno ponašati, ali Evropa se nije uplašila. Ispružila je ruku da dotakne glavu bika, a on je odjednom spustio rogove inapao na nju. Evropa je vrisnula i pokušala da pobegne, ali bik je bio prebrz. Uhvatilo ju je u rogove i odnijelo preko mora.

    Otmica Evrope

    Izvor

    Evropa bila je užasnuta kao bik ju je nosio preko mora. Nije imala pojma kuda ide ili šta bik namerava da uradi sa njom. Vikala je u pomoć, ali je niko nije čuo.

    Bik je preplivao more, krenuvši prema ostrvu Krit. Kada su stigli, bik se pretvorio u zgodnog mladića, koji se pokazao kao niko drugi do Zevs, kralj bogova .

    Zevs se zaljubio u Evropu i odlučio da oteti je. Znao je da će se, ako joj otkrije svoj pravi oblik, previše bojati poći s njim. Dakle, on se prerušio u bika da bi je prevario.

    Evropa na Kritu

    Izvor

    Jednom na Kritu, Zevs je otkrio svoj pravi identitet Evropi i objavio njegovu ljubav prema njoj. Evropa je u početku bila uplašena i zbunjena, ali ubrzo se zaljubila u Zevsa.

    Zevs je Evropi dao mnogo poklona, ​​uključujući prelep nakit i odeću. Takođe ju je učinio kraljicom Krita i obećao da će je voleti i uvek štititi.

    Evropa je mnogo godina živela srećno sa Zevsom i imali su nekoliko dece zajedno. Voljeli su je ljudi na Kritu, koji su je vidjeli kao mudru i ljubaznu kraljicu.

    NaslijeđeEuropa

    Izvor

    Evropsko naslijeđe živjelo je dugo nakon što je umrla. Ostala je zapamćena kao hrabra i lijepa žena koju je kralj bogova izabrao za svoju kraljicu.

    U čast Evrope, Zevs je stvorio novo sazviježđe na nebu, koje je nazvao po njoj. Kažu da se sazvežđe Evrope i danas može videti na noćnom nebu, podsećanje na prelepu princezu koju je bik odneo i koja je postala kraljica Krita.

    Alternativne verzije mita

    Mit o Evropi i biku jedna je od onih priča koja je zaživjela vlastitim životom, inspirirajući mnoštvo različitih verzija i tumačenja kroz povijest.

    1. U Heziodovoj Teogoniji

    Jedna od najranijih i najpoznatijih verzija mita potiče od grčkog pjesnika Hesioda, koji je pisao o Evropi u svojoj epskoj poemi “Teogonija” oko 8. stoljeća. pne.

    U njegovoj verziji, Zevs, kralj bogova, zaljubljuje se u Evropu i pretvara se u bika kako bi je zaveo. Odnosi je na ostrvo Krit, gdje postaje majka troje njegove djece.

    2. U Ovidijevim metamorfozama

    Druga drevna verzija mita potiče od rimskog pjesnika Ovidija, koji je pisao o Evropi u svom čuvenom djelu “Metamorfoze” u 1. stoljeću nove ere. U Ovidijevoj verziji, Evropa skuplja cvijeće kada ugleda bika iodmah privučen njenom lepotom. Ona se penje na njegova leđa, da bi je odnela preko more na ostrvo Krit.

    3. Evropa kao sirena

    U mitu o Evropi kao sireni, Evropa nije ljudska princeza, već prelepa sirena koju je uhvatio ribar. Ribar je drži u malom akvarijumu i kao kuriozitet pokazuje građanima. Jednog dana, mladi princ iz obližnjeg kraljevstva ugleda Evropu u njenom rezervoaru i zadivljen je njenom lepotom.

    On se zaljubljuje u nju i uspeva da je oslobodi iz rezervoara. Europa i princ tada kreću na zajedničko putovanje, ploveći izdajničkim vodama i boreći se s žestokim morskim stvorenjima na putu. Na kraju bezbedno stižu na obale daleke zemlje, gde žive srećno do kraja života.

    4. Europa i pirati

    U drugoj modernijoj verziji iz renesanse, Europa nije princeza već lijepa i bogata plemkinja. Otimaju je pirati i prodaju u ropstvo, ali je na kraju spasava zgodni princ koji se zaljubljuje u nju. Zajedno kreću na opasno putovanje preko mora, suočavajući se s brojnim izazovima i preprekama na putu.

    U nekim verzijama priče, Europa je prikazana kao hrabra i snalažljiva heroina koja pomaže princu da prebrodi opasnosti nailaze. Na kraju stignu na svoje odredište i žive sretno do kraja životanakon toga, Evropa postaje voljena kraljica, a princ njen odani kralj.

    5. Verzija poput snova

    Jedna od novijih i zanimljivijih verzija mita dolazi od španjolskog nadrealističkog umjetnika Salvadora Dalija, koji je 1930-ih naslikao seriju radova koji prikazuju Evropu i bika. U svojoj seriji slika, Dali prikazuje bika kao monstruozno, kamenito stvorenje sa iskrivljenim crtama lica, dok je Evropa prikazana kao sablasna figura koja lebdi iznad njega.

    Slike se odlikuju slikovitošću i simbolikom iz snova, kao npr. satovi koji se tope i iskrivljeni pejzaži, koji prizivaju podsvest. Dalijevo tumačenje mita primjer je njegove fascinacije ljudskom psihom i njegove želje da istražuje dubine nesvjesnog kroz svoju umjetnost.

    Simbolika priče

    Izvor

    Mit o Evropi i biku je onaj koji se priča vekovima i inspirisao je bezbroj tumačenja. Međutim, u svojoj srži, priča nudi bezvremenski moral koji je danas jednako relevantan kao i kada je mit prvi put osmišljen: Čuvajte se nepoznatog.

    Evropa je, kao i mnogi od nas, bila uvučena u nepoznatim i uzbuđenjem nečeg novog i drugačijeg. Međutim, ubrzo je otkrila da ta želja može dovesti do opasnosti i neizvjesnosti. Bik je svom svojom snagom i misterijom predstavljao nepoznato, a sa njim i putovanje Evropepokazao opasnosti koje dolaze s istraživanjem nepoznatog.

    Priča također naglašava ulogu žene u staroj Grčkoj, i zloupotrebu moći, i dominaciju i snagu muškaraca.

    Naslijeđe mita

    Skulptura Zevsa i Evrope. Pogledajte ovdje.

    Priča o Evropi i biku inspirirala je nebrojena umjetnička, književna i muzička djela. Umjetnici su kroz historiju prikazivali mit u slikama , skulpturama i drugim vizuelnim djelima, kao što je „Silovanje Evrope” Tiziana i nadrealističkih interpretacija Salvadora Dalija .

    Priča je također prepričavana i ponovno osmišljena u književnosti, a autori kao što su Shakespeare i James Joyce u svojim djelima pozivaju na mit. U muzici, komadi kao što su balet „Evropa i bik” Edea Poldinija i simfonijska poema „Evropa” Carla Nielsena crpe iz priče.

    Trajni uticaj Evrope i bika svedočanstvo je moći mita da zarobi i inspiriše generaciju za generacijom.

    Završavanje

    Priča o Evropi i biku je očarala i inspirisala ljude vekovima, a njegov trajni uticaj na umetnost, književnost i muziku svedoči o njegovoj moći. Teme mita o želji, opasnosti i nepoznatom nastavljaju da odjekuju ljudima i danas, podsjećajući nas na univerzalna ljudska iskustva koja su nadmašila vrijeme ikulture.

    Bilo da se gleda kao na priču upozorenja ili na slavlje avanture, priča o Evropi i biku ostaje bezvremenski klasik koji nastavlja da inspiriše i fascinira generaciju za generacijom.

    Stephen Reese je istoričar koji se specijalizirao za simbole i mitologiju. Napisao je nekoliko knjiga na tu temu, a njegovi radovi su objavljeni u časopisima i časopisima širom svijeta. Rođen i odrastao u Londonu, Stephen je oduvijek volio istoriju. Kao dijete, provodio bi sate istražujući drevne tekstove i istražujući stare ruševine. To ga je navelo da nastavi karijeru u istorijskom istraživanju. Stephenova fascinacija simbolima i mitologijom proizlazi iz njegovog vjerovanja da su oni temelj ljudske kulture. Vjeruje da razumijevanjem ovih mitova i legendi možemo bolje razumjeti sebe i svoj svijet.